Ova Mrežna lokacija izvorno je posvećena sbivanjima u mojoj sgradi. Imajući prekršajni postupak protiv mene u kojem bih, zbog skrivanja svjedoka očito uredno izpitanih i zabilježenih od strane redarstva na dan nesreće, a kasnije izbrisanih iz dokumenata, mogao izgubiti jako puno, privrjemeno je preuređujem samo za prikaz onoga što se sbilo i poziv svjedocima da se jave.

(No. 0)  No. 1  No. 2  No. 3  No. 3a  No. 4  No. 5  No. 6  No. 7  No. 8  No. 9  No. 10  No. 11 
No. 12  No. 13  Pp-4395-22   Ozljeda

Imam Pravo na Žalbu

6. lipnja 2024.g.

Prenosim ovaj izvorni dokument koji sam dobio na miro.rovis [at] vankina2-10.com 31. svibnja 2024.g.


 
 
 

PKk-K-59/2024

Pravna klinika u pravnoj stvari Miroslava Rovisa (OIB: 36664062702, Vankina ulica 4, 10 000 Zagreb), nakon sastanka grupe donijela je 10. svibnja 2024. godine sljedeći:

PRAVNI SAVJET

O ŽALBI; DOKAZU

I)
Stranka zadržava pravo na žalbu u odnosu na predmetnu presudu.
II)
Stranka neće imati pravo na žalbu u dolje navedenim slučajevima.
III)
Snimka razgovora s redarstvenikom je nezakoniti dokaz ako je snimljena bez pristanka.

Obrazloženje

Dana 03. svibnja 2024. godine stranka Miroslav Rovis obratila se Pravnoj klinici sa sljedećim problemom:

Stranka navodi kako je sudjelovala u prometnoj nesreći. Navodi kako je donesena presuda u prekršajnom postupku. Stranka navodi kako u presudi nije navedena uputa o pravnom lijeku. Stranka tvrdi kako posjeduje snimku razgovora s redarstvenikom.

Kao potvrdu svojih tvrdnji stranka je Pravnoj klinici dala na uvid i kopiranje sljedeću dokumentaciju:

1.)
Presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu 10. listopada 2023. godine , poslovni broj: 66. Pp-4395/2022

Stranka je postavila sljedeća pitanja za koje smatra da je bitno za razrješenje njezina predmeta:

I.)
Može li i kako stranka uložiti žalbu na presudu?
II.)
U kojim slučajevima stranka nema pravo na žalbu u prekršajnom postupku?
III.)
Je li snimka razgovora s redarstvenikom nezakoniti dokaz u postupku?

I.)

Ako Prekršajnim zakonom nije drugačije određeno, protiv presude prvostupanjskog suda u prekršajnom postupku, ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude (članak 191. stavak 1. i 3. Prekršajnog zakona NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; u daljnjem tekstu: PZ). Žalbu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik (članak 192. stavak 1. PZ). Presuda se može pobijati zbog: bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu (članak 194. stavak 1. PZ). Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako sud pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu Prekršajnog zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu (članak 195. stavak 2. PZ). Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. (članak 18. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Žalba treba sadržavati oznaku presude protiv koje se podnosi, osnove za pobijanje presude, obrazloženje žalbe, prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači, ime i prezime podnositelja žalbe i njegov potpis (članak 193. stavak 1. PZ). Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud (članak 199. stavak 1. PZ).

Iako je istekao rok od 8 dana u kojem je moguće podnijeti žalbu, stranka ne gubi to pravo. U predmetnoj presudi koju je donio Općinski sud u Novom Zagrebu, nije navedena uputa o pravnom lijeku. Sudska praksa nalaže da se ispod teksta sudske presude upisuje uputa o pravnom lijeku na način da ona sadrži - kakav je pravni lijek dopušten, u kojem roku, kome se podnosi, u kolikom broju primjeraka i tko o njemu odlučuje. Prema tome, Sud je nepravilno primijenio odredbe Prekršajnog zakona pri donošenju presude. Stranka zadržava pravo na žalbu. Žalba mora sadržavati naziv tijela kojem se upućuje, predmet na koji se odnosi, oznaku presude koje se pobija (broj presude i datum donošenja), u kojem je pogledu žalitelj nezadovoljan rješenjem, ako se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, potrebno je obrazložiti zašto te činjenice i dokaze stranka nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka, ako ima zastupnika ili punomoćnika obavezno se prilaže punomoć, ime i prezime i boravište tj. adresu žalitelja odnosno zastupnika ili punomoćnika, vlastoručni potpis ili potpis druge osobe. Žalbu je potrebno podnijeti Općinskom sudu u Novom Zagrebu.

II.)

Žalba će se odbaciti rješenjem kao nepravodobna ako se utvrdi da je podnesena nakon zakonskog roka. Žalba će se odbaciti rješenjem kao nedopuštena ako se utvrdi da je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje žalbe, utvrdi da je žalbu podnijela osoba koja se odrekla prava na podnošenje žalbe ili se prema ovome Zakonu smatra da se odrekla tog prava, utvrdi da je podnositelj odustao od podnesene žalbe ili se prema ovome Zakonu smatra da je odustao od podnesene žalbe, utvrdi da žalba po zakonu nije dopuštena (članak 204. stavak 1. i 2. PZ)

Iako je u Prekršajnom zakonu navedeno da će se žalba odbaciti kao nepravodobna ako se utvrdi da je podnesena nakon zakonskog roka, ovdje se radi o iznimnoj situaciji gdje nije ni naveden mogući pravni lijek te u kojem ga je roku moguće podnijeti. Prema tome, stranka zadržava pravo na žalbu.

III.)

Sudske se odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način. Nezakoniti su oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, na dostojanstvo, na ugled i čast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo (članak 90. stavak 1. i 2. PZ).

Prema prihvaćenoj sudskoj praksi, snimke koje neovlašteno i bez znanja snimljene osobe sačinjava druga osoba ne mogu se upotrijebiti u dokaznom postupku jer se na taj način krše prava na privatnost osobe, odnosno njeno pravo na nepovredivost osobnog života. Sve snimke telefonskih razgovora koje su sačinjene bez znanja okrivljenika su nezakoniti dokazi, a tek one koje su uslijedile nakon što mu je oštećenik rekao da ga snima, dakle, uz pristanak okrivljenika, mogu se kao dokaz koristiti u dokaznom postupku, jer pristanak na snimanje isključuje protupravnost snimanja.

Ovjereno:

Hvala Vam što ste se obratili Pravnoj klinici. Za sva daljnja pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

S poštovanjem,

Pravna klinika

Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
Broj telefona (svakim radnim danom od 10 do 12 h, srijedom i četvrtkom od 17 do 19 h):
01 4811 311; 01 4811 324; 01 4811 320
E-adresa: klinika@pravo.hr

Ovaj pravni savjet sastavljen je na osnovi informacija koje je dala stranka polazeći od toga da te informacije odgovaraju činjeničnoj situaciji slučaja te da osim njih nema pravno relevantnih činjenica koje bi u bitnom utjecale na ispravnost ovoga pravnog savjeta.